
27/03/2018 Izvor:pressonline.rs
Naučnici: Ubijanje je deo ljudske evolucije
Sklonost ka nasilju je svojstvena čoveku.
Stablo vrsta ilustruje spremnost na nasilje kod 1.024 vrste sisara, a ispoljavanje smrtonosne agresivnosti povećava se sa intenzitetom boje - počevši od žute do tamnocrvene. Ogranci stabla razvijaju se iz sredine kruga, porekla svih vrsta sisara, prema spolja, sve do današnjih vrsta, koje su prikazane u obliku silueta. Crveni trougao gore levo označava današnji položaj čoveka u evolucionom stablu sisara. Ključne tačke ljudskog razvoja označene su crvenom bojom, sve ostale crnom. Ono što upada u oči je da na mestima gde ima mnogo crvenih tačaka ima i mnogo crvenih i žutih linija. Pokazalo se da je porodica primata, iz koje su se razvili hominidi, a samim tim i ljudi, najnasilnija u istoriji razvoja.
Mesojedi nisu agresivniji
Zar ne bi bilo logično da životinje koje se hrane isključivo mesom (npr. lavovi) budu agresivnije, samim tim što su prisiljene da ubijaju da bi preživele? Ne u ovom slučaju, budući da su u ovoj studiji naučnici definisali nasilje kao smrtonosnu agresivnost prema pripadnicima sopstvene vrste. Primera radi, tu su ubrojali ubijanje sopstvenog potomstva, slučajeve kanibalizma, ubijanje u borbi za područja i slično.
Naučnici okupljeni oko Španca Hozea Marije Gomeza prikupili su podatke o četiri miliona slučajeva smronosne agresivnosti među sisarima iz 137 različitih porodica. To je oko 80 odsto svih porodica sisara. Zatim su izračunali udeo pripadnika iste vrste u tim ubistvima. Na početku evolucije sisara taj udeo je iznosio 0,3 odsto, dakle od 1.000 životinja oko tri su ubili pripadnici iste vrste. Među primatima taj udeo danas iznosi oko dva odsto. Iako podaci nisu sasvim precizni, ovakav razvoj pokazuje da je primena sile radi ubijanja duboko ukorenjena u nasleđu primata, tvrde naučnici.
Čovek nasiljniji od većine sisara
Samim tim, studija govori u prilog pretpostavci da je i čovek po prirodi nasilniji od većine drugih sisara, piše biolog Mark Pagel, koji nije učestvovao u studiji. Takav rezultat se poklapa sa istraživanjima koja pokazuju da su se zajednice lovaca i skupljača “neprekidno sukobljavale”.
Da bi bolje razumeli razvoj tog nasilja, naučnici su obavili još nekoliko studija kako bi ustanovili koliko je ono bilo rasprostranjeno u ljudskoj populaciji u poslednjih 50.000 godina. Pri tom su otkrili da su razmere smrtonosne agresivnosti tokom hiljada godina snažno oscilovale, te da je udeo ubistava na početku evolucije čoveka iznosio oko dva odsto, da bi se tokom izvesnog vremena značajno povećao. U poslednjih stotinak godina, spremnost na nasilje u ljudskoj vrsti ponovo opada.
Udeo smrtonosne agresivnosti nije nepromenljiv, već se menjao tokom razvoja naše istorije”, objašnjavaju naučnici. Oni pretpostavljaju da su kultura i ekološki uslovi uticali na spremnost na nasilje. Organizovanje u državu verovatno je takođe doprinelo smanjenju broja ubistava, što je takođe ljudska specifičnost.
Sklonost ka nasilju je svojstvena čoveku.
Pobednicima nagrade su 1915. proglašeni Viljem Henri Brag i Lorens Henri Brag.
Evo jedne mračne tajne ako uspete
Broj PI, ili Ludolfov broj označava odnos obima kruga i njegovog prečnika
Ali zašto lišće menja boju u jesen, pre nego što opadne?
Ljudi nikada neće saznati šta se dešavalo u glavama naših predaka.
Izgovorena reč je vibracija i nosi značenje koje ima uticaj i na nas i na osobe oko nas.
Postoji mnogo stvari koje ljudi ne znaju o srpskoj istoriji
Čokolada kao krv.
Južnokorejce najviše zanima cena plastične operacije nosa.
Najveći mit o inteligenciji
Imaju 6 mogućih razloga za to
Nivoi okeana će prema procenama naučnika, narasti više od 60 cm do kraja veka
Naše raspoloženje se tokom dana konstantno menja
Protivnici Amerika i Rusija
Nil Degras Tajson je kako bi svet mogao da izgleda za 500 godina.
Isti smo.
Pronađen je smaragd težine 1,6 kilograma
Dešava li vam se da se osećate energetski potpuno ispražnjeno.
Dijamantske baterije su napravljene od ugljenika C-14
Sledi nekoliko filmova čije su teme danas postale deo stvarnosti.
Mesec nije okrugao, već više jajast.
O višestrukim inteligencijama Gardner je 1983. godine napisao i knjigu 'Okviri uma'
Naše raspoloženje se tokom dana konstantno menja
Sposobnost izražavanja i kontrolisanja sopstvenih emocija je vrlo važna
Jedna od najstarijih građevina ima veoma zanimljivu istoriju
Zašto verovati u čuda i anđele?
Prekida ih buka alarma, sanjamo cele noći...
Na vama je da odlučite da li ćete u novoj godini biti srećni ili ne.
Svi bismo želeli da budemo nasmejani i poletni.
Naša mreža negativno utiče na ljude
Ovo su sedam najstarijih stvari sa te liste.
Donosimo sedam jasnih znakova da neko pokušava da vas slaže.
Ova jednostavna vežba vam može pomoći da na bolji način mirno spavate
Ponedeljak će u Novom Sadu biti pretežno sunčan i topao
Animal Rescue Serbia (ARS), prva nacionalna služba za spasavanje životinja u Srbiji, organizuje tr
TRAŽITE PROIZVOD ILI USLUGU